Tvornica šećera je zgrada koja je bila jedan od najvažnijih industrijskih objekata u prvoj polovici 19. stoljeća u Sloveniji. Zgrada je prvo radila kao tvornica za preradu šećera. Godine 1828. veletrgovci na burzi u Trstu Rossmann & Pelican podnijeli su zahtjev za dozvolu pokrajinske tvornice za rafineriju šećera i odlučili je osnovati u Ljubljani zbog blizine carinarnice. U njega je 1835. godine ugrađen prvi parni stroj na području današnje Slovenije, nakon čega je uslijedilo razdoblje relativne stabilnosti. U godinama 1841. do 1849. s novim vlasnicima povećavaju svoje kapacitete i time izazivaju pravi procvat u povijesti ljubljanske industrije šećera. Tvornica šećera i danas se smatra jedinstvenim spomenikom kapitalističkom velikom preokretu iz prve polovice 19. stoljeća.
Dana 25. kolovoza 1858. ljudski nemar prouzročio je požar koji je uništio tvornicu, skladište, opremu i veći dio zaliha šećera. Izgorjelo je sve osim drvarnice i staje. Tvornica je izgubila i visoke dimnjake koji su joj dali karakter industrijskog objekta. Zgrada tvornice je djelomično natkrivena i ponovno otvorena. Od 1864. do 1866. u zgradi su bili vojnici koji su njezine prostore koristili kao stanove; između 1870. i 1872. u njezinim je prostorijama radila tvornica duhana, ali je drugi požar ponovno zaustavio život u zgradi. Tada je korištena kao vojarna između 1873. i 1918. godine. Također, u Cukrarni su privremeno boravili i neki Ljubljančani koji su ostali bez svojih domova u razornom potresu 1895. godine, koji je uništio desetinu ljubljanskih zgrada. Od kraja 19. stoljeća do pražnjenja 1990-ih, Cukrarna je bila dom i utočište brojnim obiteljima i pojedincima, ali i beskućnicima. Upravo je ta činjenica značajno obilježila slovensku književnu povijest, jer se Cukrarna smatra rodnim mjestom slovenske moderne s kraja 20. stoljeća. U njoj su se krajem 19. stoljeća okupljali i živjeli predstavnici slovenske moderne Dragotin Kette, Josip Murn Aleksandrov, Ivan Cankar i Oton Župančič.
Otvaranjem Cukrarne u rujnu 2021. slovenska prijestolnica dobila je novi prostor za prezentaciju suvremene umjetnosti i prostor u kojem se odvijaju procesi artikulacije misli, produkcije i prezentacije suvremenih umjetničkih projekata – vizualnih, intermedijskih, performativnih, zvučnih, glazbenih i druge umjetničke forme.
Predstavljanje umjetničkih djela kroz izložbe i događanja samo je dio programa ustanove, a cilj je Cukrarne postati novo središte kulturnih događanja.
U suradnji s umjetnicima i drugim akterima iz slovenskog i međunarodnog prostora, koja će se temeljiti na dugotrajnijem sudjelovanju i interakciji, težimo osnovnim ciljevima i misiji moderne umjetničke institucije; uzimajući u obzir prošlost građevine, svoju izložbenu djelatnost, interpretaciju i edukaciju treba graditi na temeljnim humanističkim postulatima zajednice, poštivanju drugih i empatiji prema okolišu te promicati argumentirano društveno kritičan stav.
Grad Ljubljana je 2008. otkupio zgradu i zemljište od vlasnika, a od 2018. do 2021. godine izvršena je obnova prema Scapelabovim planovima te je zgrada predana Muzeju i galeriji Ljubljana. U njega je umetnuta čelična konstrukcija koja nosi četiri galerijska prostora izrađena po principu bijele kocke. Čelična konstrukcija visi s krova i ni u jednom trenutku ne dodiruje tlo, ali je u isto vrijeme udaljena od zida. Zgradi je dograđena podrumska etaža s etažom ispod razine korita Ljubljanice. Kao zaštićeni objekt industrijske graditeljske baštine, koji se u svojoj povijesti nije proslavio svojom arhitektonskom ljepotom, već kao najprostraniji objekt u Ljubljani – što je glavni razlog zašto se čuva gotovo dva stoljeća. Cukrarna sa svojih 5679 m2 postala je zanimljivo arhitektonsko ostvarenje.
Zbog statusa spomenika kulture, šećerana je doživjela konzervativnu reinterpretaciju, a sačuvan je izgled krova i izvorni vanjski obod, odnosno zid s 318 prozora.
Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, investitor Mestna občina Ljubljana kao i projektantski timovi su odlučili da će ovaj građevinski biser početaka industrijske arhitekture u Ljubljani pokriti s glinenim crijepom tip Biber; boja Prirodno crvena iz tvrtke CREATON. Više o crijepu možete vidjeti na: https://www.creaton.hr/proizvodi-hr/klassik-okruglog-oblika